Izvanredna skupština 20. srpnja 2018.

Izvanredna skupština 20. srpnja 2018.

Temeljem zahtjeva 1/3 članova Skupštine Sazivam izvanrednu skupštinu s danom 20. srpnja 2018. u Hotelu Panorama u Zagrebu s početkom u 14:00 sati. s jedinom točkom dnevnog reda:

Usklađivanje Statuta Hrvatskog teniskog saveza s odredbama Zakona o udrugama ( NN br. 74/14, 70/17) te usvajanje novog Statuta Hrvatskog teniskog saveza

Statut u privitku.

Obrazloženje:

Člankom 41. statuta HTS-a određena je obaveza Predsjednika da temeljem inicijative najmanje 1/3 članova skupštine, treba sazvati izvanrednu skupštinu prema predloženom dnevnom redu. Sazivanjem te skupštine respektiram Statutarnu odredbu ali to ne znači da podržavam tu inicijativu. Naprotiv uvjeren sam baš u suprotno i smatram da su odredbe predloženog teksta Statuta štetne za HTS i protivne nizu propisa Republike Hrvatske, stoga predlažem članovima skupštine da se takav statut ne usvoji.

U nastavku dajem detaljnije obrazloženje neprihvatljivosti cijelog niza odredbi predloženog statuta:

 

Članak 17.

Dodana je kategorija:  b) pridruženog člana, no nije jasno što se takvom kategorijom želi postići, budući da su u daljnjim razradama prava članova tzv. pridruženi članovi izostavljeni, i u članku 24. pod b) se ponovo spominju potporni članovi, bez ikakvog navođenja i pojašnjenja o kakvim se to pridruženim članovima radi i koja su njihova prava.

 

Članak 18.

Stavak 3.  ZTS ima povlašteni status kao gradski/županijski savez jer svi ostali klubovi djeluju kroz koordinacije teniskih udruga a samo zagrebački klubovi kroz gradski/županijski savez. Na taj način ZTS se stavlja u privilegiran položaj u odnosu na sve druge koordinacije, budući da je ZTS samostalna udruga koja uživa samo prava od HTS-a no nije obvezna polagati račune istome (npr. kod trošenja sredstava).

Stavak 4. Naglašava se ponovo da je ZTS punopravni član Saveza čime mu se daje povlašteni položaj u odnosu na sve ostale gradske i županijske saveze.

Stavak 7. Ostali županijski savezi ostvaruju svoja prava putem koordinacija. Jasna je diskriminacija ostalih županijskih i gradskih saveza RH u odnosu na ZTS.

 

Članak 20.

Sukladno ovom članku HTSV jedini ima pravo predstavljati i zastupati veteranski tenis na međunarodnoj razini. Na navedeni način HTS sam sebe ograničava svojim najvišim pravnim aktom i prenosi prava na treće osobe koje ni na koji način ne odgovaraju HTS-u budući da su samostalne udruge. Ovakvo postupanje ne samo da je nezapamćeno, budući da HTS prenosi jednu od svojih temeljnih djelatnosti na treće osobe, već je također protuzakonito budući da je u suprotnosti sa stavkom 2. članka 46. Zakona o sportu koji kaže da se na nacionalnoj razini može osnovati samo jedan sportski savez za jedan sport. Budući da veteranski tenis sasvim sigurno nije različit sport od tenisa donošenjem ovakvog statuta bi sasvim sigurno bilo povrijeđene odredbe Zakona o sportu, a HTS bi oštetio sam sebe.

Logično bi bilo da imamo sekciju veterana koja bi skrbila o ukupnosti veteranskog tenisa u RH i bila bez pravne osobnosti kao sekcija. Isključivim pravom daje se udruzi građana s pravnom osobnošću da manipulira i mimo HTS-a provodi ideje i natjecanja te vrši samovolju nad članstvom kako je to i detektirano u prethodnom razdoblju te je naš prijedlog išao u smjeru liberalizacije i oduzimanja takvih ovlasti. Novim prijedlogom ovlast HTSV-a se diže na međunarodnu razinu, budući da je jedini ovlašten imenovati tenisače i tenisačice iz veteranske sekcije na međunarodnim natjecanjima, svjetskim i europskim prvenstvima.

Nadalje, ovakav članak je u suprotnosti sa samim statutom HTS-a, i to njegovim člancima 6. (gdje se utvrđuje da je jedini savez), te sa člankom 14. kojim su utvrđene djelatnosti Saveza, budući da se sada iste te djelatnosti saveza prebacuju na HTSV.

HUT

U odnosu na prijašnje stanje priznao se status HUT-a pri čemu je sad on jedini nositelj domaćih natjecanja rekreativnog bavljenja teniskom u RH i ima sva prava vezano uz isto.

Svi prigovori koji su izneseni u točki gornjoj vezano uz HTSV stoje i u ovom dijelu (suprotno odredbama Zakona o sportu, suprotno odredbama Statuta HTS-a, štetno za HTS).

Navedenim prijedlogom nije razlikovno utvrđen rekreativni tenis od veteranskog tenisa, stoga nije jasno na koji način bi ovakvo razlikovanje bilo utvrđeno u praksi.

Nadalje statutom su uređeni odnosi HTSV-a i HUT-a na način na koji se isti apsolutno ne mogu uređivati. Odnosi HTSV-a i HUT-a se naime mogu uređivati međusobnim ugovorom no ne i statutom HTS-a, budući da navedene odredbe nisu obvezujuće za samostalne udruge, a suprotno su odredbi stavka 1. članka 341. Zakona o obveznim odnosima. Ovakvo utvrđivanje bi bilo slično uređenju odnosa između Hrvatskog nogometnog saveza i Hrvatskog košarkaškog saveza od strane HTS-a, a što je naravno apsolutno nemoguće.

Stavak 3. je u suprotnosti s statutima TE i ITF te unutarnjim ustrojem HTS-a, a ponovo je pravno potpuno nemoguć te suprotan Zakonu o obveznim odnosima, budući da se istim uređuje ugovor između druge dvije osobe (pravna subjekta). Navedena odredba ni na koji način ne obvezuje HTSV i HUT da navedeni ugovor sklope, a ovakvim člankom se niti ne ulazi u bit samog ugovora. Zaključak je da je isti ne samo nedorečen, već i pravno nemoguć.

Sumarum oba članka dovodi u pitanje jedan dio ingerencije HTS-a po pitanju veteranskog tenisa pri čemu nema nikakvog razloga niti interesa HTS-a da se s takvim ustrojem složi.

 

Članak 21.

Ponovo se utvrđuje saziv skupštine s pet koordinacije bez pravne osobnosti i ZTS-om s pravnom osobnošću, čime se istome daje povlašteni položaj u skupštini HTS-a, uz dodatak da županijski, gradski savezi i teniski klubovi svoja prava mogu ostvariti direktnim članstvom u Savezu (o tome više riječi naknadno).

 

Članak 22.

Stavak 3. navodi da sve koordinacije u skladu s zakonom moraju uskladiti mandatno razdoblje svojih skupština s mandatnim razdobljem skupštine saveza uz iznimku ZTS-a, HTSV-a i HUT-a, čime se ponovo isti stavljaju u privilegirani položaj u odnosu na ostale članove, koji se diskriminiraju bez realnog razloga.

Točkom 5. stavka 3. ovog članka utvrđeno je: „Predsjednik ZTS-a i Predsjednik ili drugi član HTSV-a na izbornoj skupštini automatizmom se potvrđuju za člana UO Saveza“. Takvoj odredbi nije mjesto u dijelu Statuta koji regulira prava i obveze članova, budući da se ustrojstvo Upravnog odbora uređuje u kasnijim člancima.

 

Članak 23.

Stavak 4. je u suprotnosti s predloženim člankom 20. budući da je ovdje predviđeno da je samo HTS organizator međunarodnih natjecanja, koja se stavkom 20. daju u nadležnost HTSV-u i HUT-u. Stavak 4. je u suprotnosti s stavcima 5. i 6. istog članka.

U stavcima 5. i 6. navodi se ponovo da su HTSV i HUT jedini nositelji organizacije međunarodnih odnosno domaćih veteranskih natjecanja, što je detaljno pojašnjeno obrazloženjem članka 20. prijedloga Statuta.

 

Članak 28.

Članak 28. regulira prava članova koji izravno sudjeluju na skupštini HTS-a (nastavno na čl. 21.), te navodi kako isti mogu ostvarivati svoja prava i sudjelovati na skupštini HTS-a, no bez prava glasa kao pridruženi članovi. Nije jasno na koji način onda isti ostvaruju svoja prava?

 

Članak 36.

Stavkom 5. članka 36. predviđeno je da su Predsjednik Koordinacije, odnosno predsjednik ZTS-a jedini ovlašteni izdavati vjerodajnicu za zamjenskog delegata.

Ovakva odredba je protustatutarna budući da udara na sastav skupštine, a time i njene ovlasti, određuje se da članovi Upravnog odbora postavljaju sastav skupštine, oduzima se pravo članstva skupštinarima i isto se daje trećim osobama i otvara se cijeli niz pravnih problema.

Pravo sudjelovanja na skupštini je osobno pravo člana skupštine i ne može se oduzeti odlukom treće osobe na način na koji je ovdje predviđeno, niti treća osoba može raspolagati tim pravom. Jedina osoba koja može raspolagati svojim pravom članstva u skupštini je sam član kojem to pravo pripada, a nipošto treće osobe. Jedina osoba koja ima pravo dati punomoć je osoba kojoj pojedino pravo pripada. Navedeno je regulirano odredbama Ugovora o nalogu (punomoć u pravnom smislu), odnosno člancima 763. do 784. Zakona o obveznim odnosima, stoga ne postoji mogućnost uređenja navedenih odnosa na način na koji je to predloženo odredbom ovog stavka članka 36.

Odredba je suprotna odredbama stavaka 1. i 2. članka 16. Zakona o udrugama, budući da članovi više ne mogu upravljati poslovima udruge, već to pravo pripada samo malom broju osoba (pet predsjednika Koordinacija i predsjednik ZTS-a), koji mogu autokratski imenovati predstavnike u Skupštini.

Ovakva odredba bi dala predsjednicima regionalnih udruga prava da sami odlučuju o sastavu Skupštine HTS-a, što bi imalo dalekosežne negativne posljedice po HTS, budući da bi se tih šest osoba po važnosti izdiglo iznad svih službenih tijela HTS-a, odnosno iznad Predsjednika, Upravnog odbora i same Skupštine.

 

 

Članak 49.

Predsjednik mora dobiti suglasnost UO-a o sklapanju ugovora većih od 100 000 kn bilo da se radi o trošku ili prihodu, čime se značajno smanjuje upravljivost HTS-a, budući da bi se Upravni odbor morao sastajati puno češće samo radi potvrđivanja navedenog, a svaka nemogućnost sastajanja paralizirala bi HTS.

HTSV i HUT imaju autonomno pravo odlučivati o visini kotizacija i članarina u svom djelokrugu rada, čime ponovo HTS ograničava svoja prava na vlastitu štetu, a korist trećih osoba, bez ikakvog reciprociteta.

 

Članak 50.

Stavkom 1. navedeno je da Upravni odbor čini predsjednik i četrnaest članova, dok je u zagradi navedena brojka 15, stoga nije jasno koliko članova ima Upravni odbor.

Stavkom 2. određeno je da Predsjednik bira 6 članova Upravnog odbora, za razliku od članka 45. kojim je određeno da bira 4 člana, čime je ponovo utvrđeno da predmetni prijedlog Statuta nije niti osmišljen niti dorađen, kako smislom tako u skladu sa zakonima.

Odredbama ovog članka dakle je unesena potpuna konfuzija u sastav, broj i imenovanje članova Upravnog odbora, čime se pridonosi pravnoj nesigurnosti i arbitrarnosti u postupanju.

 

Članak 63.

Stavcima 25. i 26. određeno je da Izvršni direktor održava veze ali ne ide na međunarodne skupštine i sastanke jer tamo idu dopredsjednici, što je potpuno nelogično, budući da je izvršni direktor jedna od dvije osobe ovlaštene za zastupanje Saveza sa stvarnim ovlastima, dok je dopredsjednik umnogome protokolarna titula. Nadalje, nije logično niti opravdano da jedna osoba obavlja posao, priprema prijedloge, dogovara sastanke i obavlja sav uredski posao, dok osoba manjeg značaja u Savezu ide na međunarodne skupštine i sastanke.

 

Članak 74.

Člankom 74. uveden je tajnik, no uistinu nema nikakvog posebnog razloga da se isti spominje u Statutu HTS-a, budući da je za zapošljavanje tajnika dovoljno sklopiti ugovor o radu s istim. Svaki zaposlenik HTS-a ne mora biti naveden u Statutu, budući da statuti tome ne služe.

 

 S poštovanjem

Franjo Luković

Organizacije

ITF
Tennis Europe
Davis Cup
Fed Cup